Knjiga, koja je bila glavni junak ovogodi\u0161njeg prvodecembarskog doga\u0111anja pod svodovima sarajevske Gradske ku\u0107e, zaslu\u017euje pa\u017eljivo listanje i pomno promi\u0161ljanje tragom motiva, postupaka i samopropitivanj\u00e2 autora. O njoj \u0107e imati \u0161ta re\u0107i znalci iz oblasti uklju\u010denih u njen nastanak. Pred tim stru\u010dnjacima otvorit \u0107e se pitanja koja obuhvata fenomenologija \u0161tampane knjige, posebice one ilustrirane, potom pitanja fenomena svjetlopisa, do\u017eivljenog prije dva stolje\u0107a kao sigurnog znaka magije, kona\u010dno pitanja interakcije pomenutih medija, njihovog sinkretizma, te kvaliteta spoznaja i emocija koje im dugujemo. Sada nije \u010das za takve analize. Ja \u0107u se zadovoljiti sa nekoliko zapa\u017eanja, koja nadam se ne\u0107e opteretiti predstavljanje ove lijepe i vrijedne knjige, jer ovo je sve\u010danost, prilika da se radujemo i previ\u0161e ne mudrujemo.
\nPogled ljubavi
\nPutopisac i svjetlopisac (fotograf) imaju svako svoju umjetnost i vje\u0161tinu, svoje stvarala\u010dke opsesije i muke. Oni tragaju za istinom, kre\u0107u\u0107i se izme\u0111u javnih na\u010dela i privatnih iskustava. Svako od njih doprinosi toj istini koju podastiru \u010ditatelju i gledatelju. Njihova ostvarenja imaju naro\u010ditu te\u017einu kad pisac i svjetlopisac idu ruku pod ruku. Ovom zemljom su hodili i jedni i drugi \u010desto i \u010dinili Bosnu i Hercegovinu preglednijom i dostupnijom, manje tajnovitom, ali nikada do kraja jasnom. Budu\u0107i da su pisac teksta i svjetlopisac djelovali zajedno, vidljivo je da ih nije zanimala puka dekoracija ve\u0107 izvorna komunikacija s prostorom i njenim stanovnicima. U knjigama minulih epoha o\u010duvane su brojne vrijednosti do kojih nam je trajno stalo. Njihovi tekstualni opisi i svjetlopisi odi\u0161u feljtonskom i slikovnom objektivno\u0161\u0107u o novom\/starom prostoru stjecanja znanja i iskustva o drugome i druga\u010dijem. Bitno je ista\u0107i da pritom dominira ono \u0161to je manifestno i transparentno bez suvi\u0161ne dekoracije koja mo\u017ee u\u0107i u \u201cbijelo\u201d ili u \u201ccrno\u201d podru\u010dje bez \u201cpolutonova\u201d.<\/p>\n
Fotografija je u svojoj bezmalo dvostoljetnoj povijesti obilovala prostornim metaforama koje ne predstavljaju obi\u010dan slikovni ukras, jer se u kontekstu svjetlopisnog govora o odre\u0111enom prostoru, po pravilu, skriva i oblik ideologije. Zna\u010di da se prostorne jedinice u svjetlopisnom diskursu (iako su dijelovi metonimijskog pristupa) ne mogu tuma\u010diti i prihvatiti kao objektivne \u010dinjenice. Suvremena teorija fotografije ukazuje na zna\u010daj ovih \u010dinjenica, prije svega u okviru intertekstualne i interkulturalne interpretacije svjetlopisnog djela.<\/p>\n
\u010covjek ovog vremena nastoji razumjeti i shvatiti onaj drugi identitet kroz manifestaciju medija, te zbog toga i kritika pokazuje vi\u0161e interesa za nefiktivne na\u010dine kreativnog djelovanja u kojima se ogleda \u201cobjektivna\u201d slika. Slutim da se svjetlopisac Samir Sinanovi\u0107 nalazi na tom putu.<\/p>\n
Uvid u bogatu bibliografiju monografskih i fotomonografskih djela, uglavnom putopisa, napisanih tokom protekla dva stolje\u0107a, omogu\u0107ava nekoliko va\u017enih zaklju\u010daka. Prvo, ve\u0107inu relevantnih djela te vrste napisali su strani autori. Dugo se u ovu zemlju dolazilo kao u egzoti\u010dne primitivne predjele izvan civilizacije, pa su zapisi i svjedo\u010denja bili u skladu sa predrasudama te vrste. Zapadni (uglavnom francuski, engleski i njema\u010dki) putopisci osim znati\u017eelje, dara zapa\u017eanja i literarne vje\u0161tine donosili su i ideolo\u0161ke matrice u koje su nastojali smjestiti svoje do\u017eivljaje i saznanja. Rije\u010d je o autorima koji su na\u0161e krajeve pohodili prije 1878. godine, dakle, do uspostave austrougarske vlasti. Nakon te povijesne prekretnice, novi talas putopisaca i istra\u017eiva\u010da, uz odgovaraju\u0107e vje\u0161tine i talenat, imao je i odgovaraju\u0107e implicitne ili eksplicitne instrukcije re\u017eima \u010diji su gosti bili. Veliko je pitanje u kolikoj mjeri su te ekspedicije i njihovi rezultati u obliku knjiga o BiH, promovirale samu zemlju, a u kolikoj austrougarsku upravu. Izme\u0111u dva svjetska rata izdava\u0161tvo ove vrste bilo je oskudno i sasvim podre\u0111eno konceptu integralnog jugoslovenstva, te ukusu i interesima vladaju\u0107ih krugova. Mada nakon Drugog svjetskog rata izdava\u0161tvo, pa tako i objavljivanje ovakvih djela do\u017eivljava procvat i rezultira vrijednim monografskim i fotomonografskim izdanjima, ideolo\u0161ki koncept tog razdoblja u njima je jasno izra\u017een. Nakon odbrambenog oslobodila\u010dkog rata 1992-1995. dogodila se prava izdava\u010dka eksplozija. Nastale su i brojne monografije i fotomonografije o BiH. Samo je po sebi razumljivo da su do rije\u010di do\u0161li i brojni puki amateri, nedovoljno vje\u0161ti autori i skromno opremljeni \u0161tampari kako tehnologijom, tako i znanjem. Valja se stoga odlu\u010diti izme\u0111u neselektivnog demokratskog pristupa pisanju i svjetlopisanju i strogog odabira vrijednosti. Ljekovito bi bilo rastjerati svojevrsnu maglu vulgarnog patriotizma, koja obavija brojne knjige, filmove, manifestacije. \u010cvrsto sam uvjeren da je patriotski samo kvalitet, te da ono \u0161to ne vrijedi, \u0161to je ki\u010d, mo\u017ee samo \u0161tetiti i najuzvi\u0161enijoj ideji.<\/p>\n
Utoliko sam danas radostan \u0161to je pred nama fotomonografija autora Samira Sinanovi\u0107a, koji je autorski koncept definirao na kori\u0161tenju njemu poznatih i prihvatljivih izra\u017eajnih mogu\u0107nosti fiksacije opti\u010dke slike odgovaraju\u0107im transformativnim postupkom. Knjiga je ne samo svjedo\u010danstvo o velikim i trajnim vrijednostima ove zemlje i nesumnjivom daru svjetlopisaca nego i primjer djela nastalog u kreativnoj suradnji vi\u0161e autora. Sinanovi\u0107ev umjetni\u010dki rezultat oboga\u0107en je izvrsnim udjelima Esada Luka\u010da, Narcisa Droci\u0107a, Predraga Zeca i Ismeta Be\u0161i\u0107a te iznena\u0111uju\u0107e kvalitetnom realizacijom u \u0161tampi.
\nBiH o\u010dima ljubavi… Ova zemlja upravo tra\u017ei i zaslu\u017euje pogled ljubavi… \u010diste, sna\u017ene i nenametljive, ljubavi tihe i trajne, koja nema ni\u0161ta sa bukom i drekom, sa nepodno\u0161ljivom patriotskom galamom onih koji ne znaju i ne umiju… Samir Sinanovi\u0107 zna i umije.
\nUspje\u0161ni promotor
\nSvjetlopisni oblici u \u010dijoj se strukturi skrivaju nefiktivni na\u010dini kreativnog djelovanja (dokumentarni, socijalni, pejza\u017eni, portretni, modni, artisti\u010dki…) nude konzumentu\/svjetlopisnom \u010ditatelju mogu\u0107nost \u201cautenti\u010dne\u201d i \u201cistinite\u201d spoznaje vremena, prostora, doga\u0111aja i osoba, prisutnih u datoj sceni. Metonimijski pristup kreativnog svjetlopisnog djelovanja Samira Sinanovi\u0107a omogu\u0107io je da se ne naru\u0161i privid pseudopovijesne zbilje (svjetlopisi iz pti\u010dije perspektive, uvo\u0111enje osoba\/modela u pejza\u017eni prostor, plo\u0161no poimanje pejza\u017ea…), gdje se u prvi plan stavlja ozna\u010deno koje s drugim ozna\u010denim u knjizi, ipak, \u010dini esteti\u010dku funkcionalnost. Neovisno o mogu\u0107im tuma\u010denjima koja Sinanovi\u0107eve oblike svjesnog kreativnog djelovanja stavljaju pod pla\u0161t \u201cistinitosti\u201d, neumitno se name\u0107e i pitanje autorove osobnosti. Njegova, prividno neutralna pozicija skrivena je u specifi\u010dnom na\u010dinu kori\u0161tenja izra\u017eajnih sredstava i mogu\u0107nosti fotografskog medija, gdje posredstvom odabranih odgovaraju\u0107ih efekata interpretira i predo\u010dava stvarnost. Njegov individualni do\u017eivljaj nekog od prostora BiH ne mo\u017ee imati apsolutnu oznaku istinitosti jer vlastiti autorski stav, koji u trenutku svjetlopisnog zapisivanja izbije na povr\u0161inu, ili je ve\u0107 prethodno osmi\u0161ljen i definiran kao koncept vlastitog autorskog pristupa, \u0161to je evidentno slu\u010daj u ovom njegovom djelu, nikad ne mogu biti objektivne \u010dinjenice jer Samir dokazuje autorsku svijest u ovoj oblasti ljudskog djelovanja, postavljaju\u0107i je na samo pro\u010delje vlastite kreativnosti. Upravo tako, subjektivno, autor se postavlja i u onim nefiktivnim oblicima kreativnog djelovanja koji mogu biti dokumentarnog, pejza\u017enog ili artisti\u010dkog karaktera.<\/p>\n
Svjetlopisnom \u010ditatelju ovakvi oblici kreativnog djelovanja, pored estetskog ugo\u0111aja, omogu\u0107avaju predod\u017ebu o odre\u0111enoj sredini, ali i ekonomskom i politi\u010dkom egzilu pojedinaca u \u201crealnom\u201d vremenu. Sinanovi\u0107 ovim djelom mo\u017ee biti uspje\u0161ni promotor odre\u0111enih turisti\u010dkih destinacija, gdje dolazi do toga da se fotografija, u vremenu zakonitosti tr\u017ei\u0161ta uklju\u010duje u promid\u017ebu, a time i u profit. Neki kriti\u010dari ovaj fenomen nazivaju \u201cestradizacijom svjetlopisa\u201d. Svjedo\u010dim da se na ovaj projekat takva kvalifikacija ne odnosi jer vizualizirani putopisni diskurs Sinanovi\u0107a nudi mogu\u0107nost analize u okviru likovne prakse primjenjive kako za fiktivne, tako i nefiktivne oblike kreativnog djelovanja, karakteristi\u010dne diskurse, ali i kulturolo\u0161ke i sociolo\u0161ke analize, pa i artisti\u010dki pristup…
\nIstina, ako bih \u010disto zanatski zanovijetao, ukazao bih na izvjesnu disonancu izme\u0111u odabira knji\u017enog oblika i dizajna fotomonografije na jednoj strani i superiorne grafi\u010dke izvedbe na svjetskom \u0161tamparskom nivou za koju zasluge ima Grafotisak iz Gruda, na drugoj. Ovo je ujedno i potvrda vrhunskog grafi\u010dkog kvaliteta za kojim nije bilo potrebno nikuda i\u0107i van BiH, kao \u0161to se to opravdano \u010dinilo u pro\u0161lom vremenu realiziraju\u0107i takve projekte u raznim \u0161tamparijama u na\u0161em okru\u017eenju. Sinteza autorskog svjetlopisa i \u0161tamparskog grafizma ovog projekta do\u017eivjela je zavidnu potvrdu u pomenutim oblastima ljudskog djelovanja, kojom svi mi u BiH samo mo\u017eemo biti ponosni.<\/p>\n
Aferim,i mnogo lijepih \u017eelja kod ostvarenja budu\u0107ih projekata.<\/p>\n
Akademik Mehmed A.Ak\u0161amija<\/p>\n
redovni profesor Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Knjiga, koja je bila glavni junak ovogodi\u0161njeg prvodecembarskog doga\u0111anja pod svodovima sarajevske Gradske ku\u0107e, zaslu\u017euje pa\u017eljivo listanje i pomno promi\u0161ljanje tragom motiva, postupaka i samopropitivanj\u00e2 autora. O njoj \u0107e imati \u0161ta re\u0107i znalci iz oblasti uklju\u010denih u njen nastanak. Pred tim stru\u010dnjacima otvorit \u0107e se pitanja koja obuhvata fenomenologija \u0161tampane knjige, posebice one ilustrirane, potom … <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":788,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[23],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/samirsinanovic.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/164"}],"collection":[{"href":"https:\/\/samirsinanovic.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/samirsinanovic.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/samirsinanovic.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/samirsinanovic.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=164"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/samirsinanovic.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/164\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":796,"href":"https:\/\/samirsinanovic.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/164\/revisions\/796"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/samirsinanovic.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/788"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/samirsinanovic.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/samirsinanovic.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/samirsinanovic.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}